2015

Mesec dana Trešnjevica je bila "pomoravska prestonica" kulturnih zbivanja vezanih za vinograde, grožđe i vina. Jubilarna, 15. godina "Dana vina" završena je u subotu 14. marta, nastupom folklornih društava. Na sceni renoviranog Doma kulture nastupali su mladi igrači iz Paraćina, Boljevca, Zabrege, Raševice i Trešnjevice na sveopšte zadovoljstvo brojne publike.

Obeležavajući Dan Svetog Trifuna, slavu vinara i vinogradara stanovnici Trešnjevice već godinama obeležavaju ovom manifestacijom. Od kada je pre jedne decenije počela da se održava ova smotra izgrađene su tri privatne vinarije – u Glavici, Popovcu i Zabregi. Pored vinogradara i vinara u “Danima vina” učestvuju i pesnici, kao i učenici osnovnih škola koji pišu pesme na temu vina i vinograda, slikari, glumci. Sve je u službi razvoja ljubavi prema vinogradima.

 

sajam-vina

 

Treći po redu sajam vina u Paraćinu, održan je 27. marta u hotelu Petrus, kao nastavak manifestacije Dani vina koja se skoro održala u Trešnjevici. Uz pomoć Turističke organizacije opštine Paraćin, okupilo se oko tridesetak proizvođača i izlagača vina i voćnih rakija. Iako sajam ove godine traje samo jedan dan, iz Turističke organizacije Paraćin najavlili su veoma bogat kulturno-umetnički program, potpuniji nego prethodnih godina.

Sajam je otvoren u 11 časova, otvorio je Dalibor Mitić uz želje da se pomogne i unapredi proizvodnja i prodaja vina i vinskih proizvoda. Saša Jeftić, predsednik turističke organizacije iz Paraćina, se obratio učesnicima i posetiocima, a uz njegovu pomoć i saradnju, gosti su bile i dve grupe turista iz Beograda.

 

sajam-vina-pn

 

Gosti iz Trstenika na čelu sa Vladimirom Jeftićem su ukazali na dugu tradiciju proizvodnje vina u toj opštini, kao i na kalemare koji se godinama bave tim poslom. Osobenost ovogodišnjeg sajma je promocija novoosnovanog vinskog reda „Steva Pisar 1805.“, a biće upriličena i jedinstvena ceremonija uvođenja vinara u red vinskih vitezova, koja je počela u 14 časova i privukla veliki broj zainteresovanih. U 19 i 30 uručene su zahvalnice učesnicima a nakon toga su posluženi vinskom tortom.

 

Hranu su pripremali celog dana članice dnevnog centra Kluba za stare, osoblje hotela Petrus i lokalni ugostitelji. U prizemlju hotela, u sve tri sale izlagači su mogli da ponude svoje proizvode od vina, ambalažu, i raznorazne suvenire vezane za ovu manifestaciju. Poslednje tri godine od kada se sajam vina održava ovaj je bio najposećeniji. Sajam je bio otvoren sve do 21 h, a ulaz se nije naplaćivao. Bile su obezbeđene i degustacije hrane, vina i rakija, kao i ostalih proizvoda ponuđača.

 

M.S.

 

Petak je peti dan sedmice, koji se nalazi između četvrtka i subote. Kod slovena je to šesti dan u sedmici ili peti po nedelji.

U većini zemalja sa petodnevnom radnom nedeljom, petak je poslednji radni dan pre vikenda i samim tim se gleda kao razlog za proslavu i rasterećenje, što je u SAD dovelo do izraza TGIF (skraćenice za Thank God It's Friday) - „Hvala Bogu, petak je“. U nekim preduzećima radnicima je dopušteno da nose manje formalnu odeću petkom, što je poznato kao „neformalni petak“ (Casual Friday).

U hrišćanstvu, petak pre Vaskrsa se slavi kao Veliki petak da označi dan kada je Isus razapet na krst. Neki hrišćani se uzdržavaju da jedu meso petkom, dok drugi drže jednodnevni post.

U nekim kulturama, petak se smatra nesrećnim, pogotovo ako je petak trinaesti, gde je 13 nesrećni broj. Nekoliko istorijskih nepogoda koje su se dogodile na petak su poznate kao crni petak.

Triskaidekafobija je strah od broja 13. Za ovaj broj se vezuje sujeverje. Strah od petka 13-tog se naziva paraskavedekatriafobija ili frigatriskaidekafobija.

 

petak-13

 

Fobija ili strah od “crnog” petka ima svoj stručni naziv – Paraskevidekatriafobia. Naziv je izvedenica od grčkih reči paraskevi (petak), dekatreis (trinaest) i reči fobija (strah). Od straha od petka 13, patio je i američki predsednik Frenklin Ruzvelt, koji tog dana u mesecu ne bi putovao, a za stolom nikad ne bi ugostio 13 gostiju.

Desetine miliona ljudi na ovaj dan u većoj ili manjoj meri pate od ove fobije. Gubici svetske privrede radi izostanka sa posla ili nedonošenja poslovnih odluka ovog dana mere se stotinama, pa čak i milijardama američkih dolara. Prema Centru za stres i fobiju u SAD, procenjeno je da je 17 od 21 milion ljudi imaju posledice zbog straha od baksuznog petak 13. i da oko 800 miliona dolara budu gubici ekonomije na taj dan.
Počeci verovanja u ovaj datum se vezuju za biografiju italijanskog kompozitora Đoakina Rosinija, koji je umro na petak 13. Podaci pokazuju da sujeverje nije bilo popularizovano dok Den Braun u knjizi “Da Vinčijev kod” nije pisao o templarima koji su pogubljeni na petak 13. u Francuskoj.
Na petak 13. oktobra, 1307. godine, francuski kralj Filip IV naredio je hapšenje Žaka de Molaja, poslednjeg velikog majstora Vitezova templara. Uhapšeno je na hiljade francuskih templara. Većina ih je ubijena, a Molaj je spaljen na lomači 1314.. Zbog toga postoji verovanje da je ovaj akt poreklo verovanja u nesreću koju donosi petak 13.

 

petak

 

U hrišćanskoj tradiciji se ovaj broj vezuje za 13 gostiju na Tajnoj večeri i to da je Isus razapet na krst u petak, a tu je i sujeverje da je taj 13. gost na večeri izdao Isusa.

U numerologiji se broj 12 smatra kompletnim i reflektuje mesece u godini, broj časova u satu, 12 bogova na Olimpu, 12 Isusovih apostola i 12 zodijačkih znakova, dok se 13 kao sledeći u nizu smatra baksuznim i remeti koncepciju savršenstva broja 12.

M.S.

 

8. Mart je dan koji se dugi niz godina obeležava kao dan žena širom sveta. Ovaj dan je nastao kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Švajcarska je poslednja zemlja u Evropi koja je uvela pravo glasa ženama 1972. godine.

 

8-mart

 

Inicijativu za taj praznik preuzela je nemačka feministkinja i komunistkinja Klara Cetkin (1857—1933). Cetkinova se borila za prava žena od 1889, a predlog je javno iznela tog avgusta u narodnoj kući, danas poznatoj kao Ungdomshuset. Prvo obeležavanje dana bilo je 18. marta 1911. u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, dok su ga obeležile mnoge demonstracije uz feministkinje širom Evrope. Ovaj praznik je prihvaćen u svim socijalističkim zemljama nakon što je Aleksandra Kolontaj ubedila Lenjina da ovaj praznik prihvati kao državni. Tu praksu je preuzela i posleratna SSSR i njene saveznice (uključujući i SFRJ).

Kao međunarodni dan žena, osmi mart (po prvi put tačno određeni datum), prihvaćen je 1917. godine. Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obeležavati Međunarodni dan žena. U međuvremenu su uvedene institucije kao što su trudničko bolovanje, ograničenje rada žena u trećoj (noćnoj) smeni, ista plata za isti rad, pravo glasa i mnoge druge. Obično se proslavlja darivanjem žena cvećem.

U Paraćinu je kao i predhodnih godina organizovana ulična prodaja gde su prodavci na tezgama od Šumadijske robne kuće, pa sve do samog ulaza u Zelenu pijacu, izložili uglavnom cveće, ruže, karanfile, cvetne aranžmmane, bombone i lizalice, parfeme, odeću... U razgovoru sa prodavcima saznali smo da nisu zadovoljni ni prodajom ni vremenom ove godine.

Jak vetar duvao je u petak i subotu dok su tezge bile pune, ali je kupovina išla veoma slabo. Kažu da se cena zakupa ne razlikuje znatno u odnosu na prošlu godinu, ali je takvo vreme da ljudi nemaju para, pa se za ovaj praznik uglanvnom kupuju jeftiniji pokloni, po neki cvet ili parfem...
Cena karanfila je iznosila od 60 do 100 dinara, dok su ruže imale od 120 do 300 dinara. Cena cvetnih aranžmana je jeftinija u odnosu na prošlu godinu ali su i aranžmani oskudniji, pa se jeftiniji mogu naći već od 150 dinara pa naviše.

Saksijsko cveće je od 100 dinara pa naviše. ogu se na tezgama naći jagorčevina, ciklama, fikusi, zumbuli, kaktusi...

Kako se 8. Mart pada u nedelju, prodavci se nadaju da će biti veliki broj kupaca uprkos lošem vremenu. Sumorno i kišovito vreme ne sprečava zainteresovane kupce i uporne prodavce da odaberu cveće i ostale poklone. Dan žena je praznik koji se obeležava poklonima i cvećem, U Srbiji se povodom osmog marta, organizuju konferencije, debate i ulične akcije pod sloganom “Osnažimo žene na selu – okončajmo glad i siromaštvo”.

 

Srećan 8. Mart, međunarodni dan žena.

M.S.

 

Kinološko udruženje "Paraćin" pod pokroviteljstvom opštine Paraćin, u nedelju 15. Marta 2015 godine organizuje III Specijalizovanu izložbu pasa II FCI grupe. 

 

izlozba-pasa

 

U ovoj grupi se nalaze pastirski psi i psi koji se koriste kao čuvari domaćinstva i borbeni psi. Grupa u kojoj se nalazi veliki broj popularnih rasa koje su najbrojnije na izložbama kako kod nas tako i u svetu. Ukupno 49 rasa podeljenih u tri sekcije i više podsekcija.
Izložba će se održati na terenu iza spomenika Branka Krsmanovića, sa početkom u 10 h.

U okviru izložbe održaće se i takmičenje u spremanju lovačkog gulaša.
Sudije su : dr Darko Drobnjak, i Ljubisa Nikolić

Sve dodatne informacije na 063 774 33 22 Neša ili na mejl: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

Google Street View servis je od sada dostupan i za Paraćin. Ovaj sistem omogućava da se preko računara, tableta, smart telefona prošetate ulicama širom sveta.

 

google-street-paracin

 

Ovaj servis je prošle godine prvo bio dostupan za samo veće gradove u Srbiji. Nakon toga u toku jeseni prošle godine specijalizovano vozilo Googla je snimalo ulice i manjih gradova u Srbiji kada je i ovo vozilo prošlo ulicama Paraćina.

Da bi ste pristupili ovom servisu dovoljno je samo da odete na ovaj link ili da zumirate google maps servis do najnižeg nivoa.

Ovaj servis pre svega može da pomogne u turističkom smislu jer omogućava da osobe koje recimo žele da putuju ili posete Srbiju da se upoznaju sa realnom slikom naših gradova i da znaju šta ih na tom putu očekuje.

D. Marić

Mali oglasi Paraćin