2015

 

18. Avgusta je u bašti Udruženja distrofičara Pomoravskog okruga Paraćina pesnici Književnog kluba ''Mirko Banjević'' razmenili su svoja pesnička iskustva sa pesnicima domaćina. Članovi KK ''Mirko Banjević'' Olga Mančić Lodika, Snežana Tanić, Mila Marković i Milena Stojanović. Gost večeri bio je uvaženi književnik, počasni član KK ''Mirko Banjević'' i član UKS Miroslav Dimitrijević...

mirko banjevic paracin

 

19. Avgusta je otvorena Đačka likovna kolonija sečenjem kolača. To je manifestacija koja se u Paraćinu - Grzi, organizuje se od 1995. Osnovni cilj ove kolonije jeste podizanje kulturnog i obrazovnog nivoa školske populacije, podsticanje i razvijanje đačke kreativnosti, edukacija kroz likovno i literarno izražavanje, prepoznavanje i usmeravanje talenata, ali i promocija grada Paraćina. Tokom trajanja manifestacije mladi slikari rade u izletištu Grza kod Paraćina. Rad se odvija u više radionica: slikarskoj, vajarskoj, ikonopisačkoj. Tokom boravka mladih stvaralaca na Grzi, s njima stalno rade pedagog, psiholog kao I specijalni gosti koji svake gosine upriliče ovaj skup.

djaci

 

U petak 21. Avgusta je izvedena monodrama "Durlanski masakr kratežom" po tekstu Dejana Stojiljkovića a sa Marjanom Todorovićem Maksom u glavnoj ulozi.

Priča prati nestašnog momka iz niškog naselja Durlan koji počinje da sumnja da ga devojka vara sa izvesnim Urošem iz Duvaništa. Kao vispren, paranoičan ali nadasve human čovek, naš junak odlučuje da celu tu stvar istraži jer je neprestana sumnja počela da se odražava na njegov celokupan život koji u sebi podrazumeva niz raznih sportsko-kulturnih aktivnosti, od pušenja gandže do prebijanja dužnika koji kasne sa kamatom. Glavni junak zato odlučuje da se suoči sa svojim strahovima i kreće, poput Mitra Mirića nekad, u susret svojoj sudbini, dobro naoružan pomenutom humanošću i arsenalom probranog oružja koje čini i kratež iz naslova, svojevremeno kupljen za određenu količinu vrhunske matevačke marihuane.

Pored glavne okosnice priče, koju čine ljubomora i akcija u maniru najboljih ostvarenja Čaka Norisa i Mirka Topalovića, glavni junak nam saopštava svoje svetonazore, životnu filozofiju, političko opredeljenje, istoriju svoje porodice kao i niz zanimljivih anegdota sa nikad dosadnog bivstvovanja na niškom asfaltu i kaldrmi. Istovremeno, "Durlanski masakr kratežom" je i socijalna satira i kritika društva u kome je moral postao pastorak, zakon trinaesto prase a Ceca srpska majka.

durlanski

 

Subota 22. Avgust rezervisana je za Kvartet‬ „Il belapese“ a paraćinskoj publici predstaviće se popularnim pop hitovima i muzičkim temama svetskih filmskih hitova sa njihovim aranžmanima i originalnim načinom muziciranja. Ima uspešnu i značajnu saradnju sa Italijanskim kulturnim centrom „Il belapese“ na čijim manifestacijama ostvaruje zapažene nastupe.Krajem 2013.godine pohadjaju Master Class poznatog američkog gudačkog kvarteta „Amernet“,a u novembru 2014. Master Class Davida Harringtona,osnivača i prve violine čuvenog „Kronos“ kvarteta. Sa velikim uspehom nastupaju u našoj zemlji, ali i širom sveta.

 

kvartet

Za ponedeljak 24. Avgust zakazano je druženje članova kluba ''Mirko Banjević'' i čitanje ljubavne poezije.

M.S.

 

Samostalni sindikati poručili su danas da će braniti Srpsku fabriku stakla (SFS) do poslednje kapi krvi, da neće dozvoliti isključenje struje i njeno zatvaranje, pozivajući svakog stanovnika Paraćina, da, ako se to dogodi, blokira auto-put.

Blokada je jezik koji vlast i država razumeju i to je jedino pitanje na koje odgovaraju, rečeno je danas u Paraćinu, na konferenciji za medije Samostalnog sindikata.

Oni nisu isključili ni umešanost politike u probleme SFS, pozivajući premijera Aleksandra Vučića da poseti Paraćin i SFS "da reši probleme SFS, da predloži način rešenja, kao što je uređeno u Sartidu, Boru, Majdanpeku, Pirotu, Zastavi".

 

srpska fabrika stakla

 

Konferenciji je prisustovao i predsednik Skupštine opštine Paraćin Dragan Mitić, predsednik Sindikata SFS Živojin Matejić, predsednik Sindikata za Jagodinu i opštine Pomoravskog okruga Miroslav Gajić, predsednik Nevaladine organizacije "Alternativni parlament" Paraćina Milan Ilić i drugi.

"SFS je žila kucavica za Paraćin, ali je evidentno da tu žilu neko ovog trenutka hoće da preseče", rekao je predsednik Sindikata Paraćina Mikica Simić. "Mi branimo interese 850 radnika SFS, koji će možda od 1.septembra na ulicu", rekao je on i dodao da Sindikat upućuje apel, poziv, molbu svim važnim i relevantnim faktorima u ovoj državi da pomognu "jer sve ovo što se dešava poslednjih dana, govori da je možda SFS puštena niz vodu".

Sadašnjeg "vlasnika" doveo je "Srbijagas", a Agencija imala trogodišnju kontrolu, koja je završena krajem marta, šta je potencijalni vlasnik bio dužan da uradi, plati. Prema Simićevim rečima, danas se država od svega toga ograđuje i zaboravlja, samim tim što Bugarinu, novom vlasniku, nije dala raspolaganje imovinom, mora preuzeti odgovornost jer je još uvek država 55 odsto vlasnik SFS.

"Upotrebićemo sva zakonska sredstva da spasimo SFS, kao kada moramo da spasavamo svoje živote, a ovog trenutka se spasavaju mnogi životi, naše glave su već na panju. Ako neko misli da ćemo da čekamo da nam glave budu odrubljene, vara se, borićemo se do poslednje kapi krvi", istakao je"Simić. On je dodao da će Sindikat uputiti zahtev Skupštini opštine da iduće nedelje stavi na dnevni red probleme SFS.

Predsednik sindikata SFS Živojin Matejić izjavio je Tanjugu da je situacija u SFS zabrinjavajuća i da je svaki radnik je zabrinut za budućnost. "Što se tiče menadžmenta i oni su u nedoumici, nemaju nikakvo rešenje. Trenutno je neka priča da oni čekaju od nekoga, potencijalnog vlasnika, još imamo problema sa vlasničkom strukturom, da li je uknjižio ili nije kapital, nije dobio papir i log da bi izašao na berzu, praktično je i to neka igra, mi nemamo pojma ko je i kako vodi. Defitivno je i to problem", ocenio je Matejić.

"Ovo je presedan, fabrika je osnovana 1907, preživela oslobodilačke ratove, agresiju NATO i sada će jednim potezom biti zatvorena. Odgovorno kažem da SFS ima perspektivu, ali je krucijalno pitanje da li SFS treba Srbiji. Čiji su interesi da ona radi, a čiji da se zatvori", rekao je Matejić.

Predsednik Skupštine opštine Mitić je ocenio da je cela priča oko iskljucenja struje i gasa zbog duga "praktično gašenje i zatvaranje fabrike, jer SFS nije kao druge fabrike gde pritiskom na dugme zaustavite liniju". Novac koji duguje je neuporedivo manji i lakše rešiv za državu nego što je to bilo sa Sartidom, ili Borom, ocenio je Mitić.

Miroslav Gajić je objasnio da se sindikat "nikada nije borio da neko ne plaća dažbine i ne ispunjava obaveze". "Ljudi u Paraćinu, u SFS, dali su sve, izgubil su od početka privatizacije 2.000 radnih mesta i to je nenadoknadivo. I šta će biti potrebno Srbiji ako ne treba SFS, Fabrika kablova, Pivara i svi ti veliki sistemi u drugim gradovima koji se zatvaraju. U kojoj smo mi to zemlji i čime ćemo da se bavimo", upitao je još Gajić.

"Ovde smo da zaštitimo SFS, svako radno mesto, svidelo se nekomo ili ne, mi ćemo svim sredstvima sindikalne borbe da se suprotstavimo tome", zaključio je on.

izvor: Tanjug

 

Udruženje Petrus iz Zabrege radi veoma predano na očuvanju tradicije, negovanju kulture i običaja, a 27. Jula je udruženje Petrus, priredilo izložbu fotografija sa kolonije Sveta gora crnička. Izložene su fotografije sa poslednje četiri kolonije, a učestvovali su fotografi paraćinskog kluba, foto kino kluba iz Jagodine, i članovi foto kino kluba iz Zaječara. Za četiri godine održavanja kolonije prikupljeno je 45 fotografija koje su izložene u prostorijama Kulturnog centra u Paraćinu, i preko 3000 fotografija u elektronskom obliku. Kolonija se svake godine održava u različitom vremenskom periodu, kako bi fotografi uspeli da zabeleže prirodu u kanjonu Crnice ogrnutu najlepšim bojama. Fotografije će biti izložene 20 dana u Kulturnom centru.

 

knjizevnoo

 

Književno umetničko veče

28. Jula u seoskom domu kulture, udruženje Petrus je okupilo pisce iz Paraćina i okoline. Književno veče otvorio je Dragan Vučković, domaćin i jedan od vođa udruženja Petrus. Predstavila se mlađa pevačka grupa iz Zabrege. Među onima koji su nastupali našli su se Mila Marković, čitajući svoje pesme, pesnik Danijel Matić iz Trešnjevice, Ilija ilić je čitao svoje priče, Milena Stojanović iz Paraćina je pročitala deo iz romana Petruški zmaj, i Miodrag Gligorijević Migan. Pisci iz kluba Mirko Banjević su čitali svoje priče i pesme, a i Dragan Vučković je predstavio svoje pesme po prvi put, a ovo je drugo druženje po redu, kao uvod u sabor Svete Ognjene Marije - Petruške. Predstavila se i starija pevačka grupa, i gost Aleksandra Čiplak iz Leposavića, i slovodni umetnici na gitarama Aleksandar Pavlović i Marko Marković.

 

knjizevno

 

Sabor SVETA OGNjENA MARIJA-PETRUŠKA

Za 8 časova je zakazano okupljanje članova društva i gostiju i organizovan odlazak stazom Sveti Jovan Glavosek do starog grada Petrusa i manastira Petruše na jutarnju službu u crkvi Sveta Ognjena Marija. Za 9 časova je planirana jutarnja služba i akarist Svetoj Ognjenoj Mariji.

OGNjENA MARIJA - godišnji praznik posvećen sv. mučenici Marini (17/30. VII); poštuju ga balkanski Sloveni u cilju zaštite od vatre i suše. Danom Ognjene Marije završava se trijada opasnih praznika, tzv. "gorućih dana" (srp. Gorešnjaci, mak. Gorešnici, Čuruci, bug. Goreщnici). U taj dan najviše su rasprostranjene zabrane da se bilo šta radi, posebno u polu, iz bojazni da će "ognjena svetica" spaliti letinu. U ist. Srbiji tog dana nisu ložili vatru niti mesili hleb, verujući da će onog koji naruši zabranu ubiti grom ili će nastradati od vatre. Ognjena Marija se smatra sestrom svetog Ilije, koji se praznuje tri dana posle 20. VII/2. VIII). Po verovanjima, Ognjena Marija mora se skrivati od brata koji je njegov dan, inače bi se on tako poradovao da bi gromovima i munjama uništio sve oko sebe; po drugim verzijama, sv. Ilija se ljuti na Ognjenu Mariju zato što mu nije rekla koji je datum njegovog praznika, pa stoga grmljavine i kiše i bivaju posle Ilindana: "Kad oko sv. Ilije ne pada tako potrebna kiša, narod veli da Ognjena Marija još nije kazala ime svome bratu Iliji".

Od 17 časova su dočekivani gosti iz drugih mesta, i organizovan njihov smeštaj kao i pripreme za defile. Od 19 časova su učesnici obučeni u tradicionalne nošnje prošetali selom uz pesmu i muziku, a potom je počeo program gde su nastupila sledeća društva i članovi. 

KUD ,,MORAVAC“ ADRANI - KRALjEVO 

KUD ,,KOLARAC“ KOLARI

KUD ,,PRVA PETOLETKA“ TRSTENIK

KUD ,,DUKATI“ KRAGUJEVAC

KUD ,,BRANKO KRSMANOVIĆ“ PARAĆIN

KUD ,,BATA LAČKOVIĆ” - KURŠUMLIJA

KUD ,,LIVADICA“ DONjA LIVADICA – VELIKA PLANA

KUD ,,VIDOVDNSKI VEZ“ SMILOVAC

KUD ,,ČARAPANSKI VEZ“ KOBILjE - KRUŠEVAC

KUD ,,PLAŽANE“ PLAŽANE • KUD „RAVANICA“ SENjE

DRUŠTVO „PETRUS“ - ZABREGA • ALEKSANDRA ČIPLAK – LEPOSAVIĆ

M.S.

 

2. Avgust - Koncert Bilja Krstić i Bistrik

 

pregled kulturnih1Biljana je rođena u Nišu, 9. novembra 1955. godine, gde je i završila osnovno i srednje muzičko obrazovanje u MŠ “Dr Vojislav Vučković”. U Beogradu je upisala i završila Fakultet muzičke umetnosti. Na domaćoj pop sceni Bilja Krstić je prisutna dugi niz godina. Posle grupa Suncokret i Rani mraz započinje solo karijeru i izdaje tri albuma pop orijentacije. Uporedo sa karijerom pop pevačice Biljana sledi svoje najdublje afinitete i više godina strpljivo prikuplja autentične audio i notne zapise izvorne muzike. To su uglavnom retko izvođene a većinom i neobjavljene muzike teme sa Kosova, južne Srbije, Timočke Krajine, Makedonije, Rumunije, Bugarske i Mađarske. Rezultat ovog rada su kompakt-diskovi "Bistrik" i "Zapisi", koji su nastali kao fuzija tradicionalne muzike i savremenog aranžerskog postupka. Tokom 2003. godine Bilja i Bistrik su radili na muzici za film Zona Zamfirova. Sa svojim kolegama sa FMU-a 2001. godine osniva orkestar Bistrik i postiže velike uspehe u svetu i u Srbiji. Paraćinska publika je uživala u ovom koncertu na Trgu u centru grada.

 

7. Avgust - Predstava‬ "Atobiografija B.Nušića"

Predstavu‬ je režirao i odigrao Ivan Tomašević, dok je životopis čuvenog komediografa dramatizovala Mirjana Jevtić-Kolenc. Svedenim scenskim aparatom i neposrednim govorom publici sa proscenijuma, Tomašević se ovom monodramom zapravo približio nastupu stand up komičara. Iako je predstava namenjena svim generacijama, čini se da ipak ponajbolje odgovara adolescentima. „U svojoj ‘Autobiografiji’ Nušić je opisao svoje detinjstvo, školovanje i sazrevanje. Iako nije pokazao mnogo ljubavi prema školi jer je strast prema pozorištu bila izražena još od malena, on je na sebi svojstven način, mudro i sa puno humora, iskritikovao zaostalost i suvoparnost našeg sistema školovanja. Sa druge strane pokazao je razumevanje za mlađe generacije sa porukom da bez kulture i znanja nigde nismo pristali“, kaže Jevtić-Kolenc u katalogu predstave. „Nušić zaslužuje da bude sveprisutan u našem svakodnevnom životu jer je najveći srpski komediograf i ne treba da dozvolimo da ga potisnu kič – pojave i senzacije kojima nas bombarduju svakodnevno."

pregledkulturnih2

 

8. Avgust - Predstava „Kod gospodina Šermana“

Ova scenska igra je uspela da na komičan i originalan način gađa u suštinu muško-ženskih odnosa, koji je uvek neiscrpna tema u umetnosti. U našoj priči susreću se pomalo neobrazovana glumica, model i sa vremena na vreme prostitutka i nadahnuti pisac, uzoran građanin. Glavni sukob drame nam se otkriva na samom početku komada. Naš nadareni pisac prijavljuje svoju neobičnu komšinicu, nadstojniku zgrade u kojoj žive zbog nemoralnog ponašanja. Revoltirana ovim činom, zbog kojeg je izbačena na ulicu, neobična komšinica odlazi pravno na vrata našeg pisca. Pošto su veoma različiti i dolaze iz potpuno različitih svetova, boravak u jednom prostoru dovodi do niza komičnih situacija. I kako to obično biva, različitost uvek dovede do ljubavnih varnica i tu se rađa strast čija tenzija pojačava komičnost sve do kraja komada. Time što se oni pronađu, zavole, dogovore da izvrše samoubistvo, pa to ne učine, njihova nesposobnost funkcionisanja jedno bez drugog, daje jedno optimistično gledanje na temu koja sama po sebi preti da lako ode u socijalnu dramu baziranu na trilerskom zapletu. Drama dobija na vedrini i ma koliko se bavi ozbiljnim temama i društveno je kritična. Na kraju, mi gledamo dvoje ljudi ozbiljno povređenih u životu kako jedno na drugo deluju kao melem. Idelna ljubavna kombinacija – početi sa svađom i predrasudama.

pregledkulturnih3

 

9. Avgust - Juhorsko oko

U nedelju 9. Avgusta, je u selu Svojnovo održana književno umetnička kolonija. Meštani Svojnova mogu biti ponosni, jer već 20 godina unazad uspešno održavaju koloniju nazvanu Juhorsko oko. Organizatori kolonije su društvo Logos iz Svojnova, i književni klub Mirko Banjević iz Paraćina a oni su davno, pre 20 godina započeli kulturološki projekat Juhorsko oko. Program je osmislio i uspešno vodio dr Predrag Jašović - član književnog kluba Mirko Banjević iz Paraćina. Na ovogodišnjem skupu je bilo besedništva, poezije, predstavljanja članova klubova i njihovih radova i uspeha, kao i planiranih aktivnosti. Pisci iz Paraćina, Ražnja, Kruševca, Trstenika, Beograda, Subotice, Kragujevca su imali prilike da uživaju u prijatnom ambijentu kraj Morave, u porti svojnovačke crkve. Na književnoj koloniji su govorili svoje stihove i čitali svoje priče, predstavljali knjige i zbornike u kojima su zastupljeni, članovi Paraćinskog kluba Mirko Banjević: Mila Marković, Tomislav Đokić, Đorđe Petković, Predrag Jašović, Olga Mančić Ružić, Dušan Ružić, Snežana Tanić, Jovana Živadinović, Milena Stojanović, i mnogi drugi.

pregledkulturnih4

M.S.

 

Grad Paraćin na dan Svetog Ilije organizuje tradicionalni vašar, u Vidovdanskoj ulici, a za uveče je najavljen veliki koncert kulturno umetničkih društava i Bilje Krstić i njenog orkestra Bistrik, koji će se održati na trgu u centru grada.

Neke zanimljivosti vezane za ovaj dan imaćete prilike da pročitate na našem sajtu.

sv ilija"Ako zagrmi na Svetog Iliju neće biti lešnika", zapisao je Vuk Karadžić. Još jedna narodna izreka vezana za ovaj praznik je "Od svetog Ilije, sunce sve milije", što i jeste tačno, jer od 2. Avgusta, kada se po crkvenom kalendaru praznuje ovaj dan, postaju hladnije letnje noći. Još jedno verovanje da je na taj dan "do podne leto, od podne jesen", zato kažu da se od njegovog dana pa nadalje ne kupa na rekama i jezerima.

Kako je sveti Ilija povezan sa Ognjenom Marijom, čiji je dan bio 30. Jula, evo jedne priče koja će biti zanimljiva čitaocima.

Danom Ognjene Marije završava se trijada opasnih praznika, tzv. "gorućih dana" (srp. Gorešnjaci, mak. Gorešnici, Čuruci, bug. Goreщnici). U taj dan najviše su rasprostranjene zabrane da se bilo šta radi, posebno u polju, iz bojazni da će "ognjena svetica" spaliti letinu. U ist. Srbiji tog dana nisu ložili vatru niti mesili hleb, verujući da će onog koji naruši zabranu ubiti grom ili će nastradati od vatre. Ognjena Marija se smatra sestrom sv Ilije, koji se praznuje tri dana posle 20. VII/2. VIII).

Po verovanjima, Ognjena Marija mora se skrivati od brata koji je njegov dan, inače bi se on tako poradovao da bi gromovima i munjama uništio sve oko sebe; po drugim verzijama, sv. Ilija se ljuti na Ognjenu Mariju zato što mu nije rekla koji je datum njegovog praznika, pa stoga grmljavine i kiše i bivaju posle Ilindana: "Kad oko sv. Ilije ne pada tako potrebna kiša, narod veli da Ognjena Marija još nije kazala ime svome bratu Iliji".

Sveti Ilija je zamenio slovenskog boga Peruna, boga munja i gromova, koji se smatra za jednog od najmoćnijih bogova u koje je naš narod nekada davno verovao i kome je prinosio darove... Verovalo se da je Perun veoma strog ali pravičan, da je kažnjavao krivokletnike za života, zlima je zatvarao nebeske dveri… U hrišćanskim zabeleškama iz ranog srednjeg veka Perun se najčešće pominje, a često i satanizuje. Ovo ukazuje na to koliko je čvrsto bio ukorenjen Perunov kult kod Slovena. O posvećenosti Perunu ukazuje i činjenica da, do danas, mnogi toponimi i biljke nose Perunovo ime (Perunov vrh i Perunova obala u Rusiji, Perunja ves u Sloveniji, planina Perin u Bugarskoj cvet perunika itd.). Perun je bio i borac protiv suša. Jedna teorija govori da je on imao uticaja na kišu, a druga da je na kišu uticaj imala Dodola, Perunova žena. Bilo kako bilo, on je sigurno po tom pitanju mogao da učini mnogo.

Pevane su pesme: Da zarosi sitna rosa, oj dudula mili Bože! Oj Ilija daj Bože daj! Oj Ilija moj Perune! Daj Bože daj, daj Ilija daj!

Srbi su, prelazeći u hrišćanstvo, mnoge osobine starog boga Peruna preneli na svetog Iliju, koji, kao gromovnik Perun, upravlja munjama i gromovima. Ilija se, po predanju, uvek vozi u ognjenim kolima u koja su upregnuta četiri konja iz čijih nozdrva suklja plamen. Grmljavina nije ništa drugo do tutnjava kola svetoga Ilije kojima se svetac vozi po nebu i oblacima. Tri dana pre i tri po svetom Iliji, u narodu se zovu kresovi i tada žene ne peru košulje da se ne bi iskrzale.

Na svetog Iliju ne ulazi se u vinograde. Veruje se da tih dana ni orlovi vodu ne piju nego pište u vazduhu. Na svetog Iliju se ne radi u polju da usevi ne bi sagoreli od sunca. Običaj je da se o svetom Iliji za žrtvu prinosi najstariji petao. Po verovanju, do ovoga dana petao peva domaćinu "Poješćeš me" a od ovoga dana "Čeprkaću te" jer predviđa smrt domaćinu. Svetoga Iliju svetkuju i islamizirani Srbi.

M.S.

Mali oglasi Paraćin