grb opstine paracinOpština Paraćin se nalazi na 156 kilometara od Beograda, pored auto puta E-75 Beograd – Niš, na početku međunarodnog puta E-761 za Zaječar i Bugarsku. Udaljenost Paraćina od Niša 80 km a od Jadranskog mora 500 km  Deo je regiona Šumadije i Pomoravlja  - pripada Pomoravskom okrugu.  Grad Paraćin se nalazi 3,5 km od desne obale Morave, na obalama reke Crnice koja protiče kroz centar grada. Paraćin leži na 43.87 severne gergrafske širine i 21.41 istočne geofrafske dužine, na prosečnoj nadmorskoj visini od 130m. Od ukupne površine obradivo zemljište zahvata 33.511 hektara (oko 64%) a pod šumom se nalazi 16.854 hektara (oko 36%). Prosečna zemljišna površina po jednom domaćinstvu iznosi 4 hektara. Ovo područje je i ranije bilo veoma gusto naseljeno. U prošlom veku verovatno najgušće u Srbiji. Tome je doprineo i Carigradski drum koji je ovuda prolazio i predstavljao najvažniju saobraćajnicu toga vremena.
Kroz grad prolazi i međunarodna železnička pruga koja je sagrađena jos oko 1880. godine. Od grada do Zajačara je postojala i pruga uskog koloseka po kojoj je išao nekada popularni voz Ćira. Ali, na zalost, u vreme komunizma tadašnji režim je tu prugu rasturio pa danas postoji samo kameni nasip pretvoren u poljski put, a na oko 28 km od grada ostao je tunel od 1950m i pored nekadašnje pruge, ostale su ruševine tadašnjih zgrada železničkih stanica.
Opština Paraćin zahvata deo bogatog i plodnog Srednjeg Pomoravlja, teritorija opštine Paraćin se spušta od Kučajskih planina na istoku prema Velikoj Moravi na zapadu ispresecana tokovima reka Crnice i Grze. Najviši vrhovi nalaze se na Juhoru Veliki Vetren (776m), Mali Vetren (712m) na zapadu i Javorički vrh (920m), Jasenova Glava (852m) i Crni Vrh (776m).
Prema popisu iz 1896.god. varoš Paraćin imala je 5486 stanovnika, dok je u selima sreza živelo 23 800 stanovnika. Današnji broj stanovnika po popisu od 2002.g. je 58310, od toga pola u gradu a druga polovina u 34 naseljena mesta, mesnim zajednicama. Prvo poznato naselje nastaje u ranoj praistoriji pre 8000 god. Sa prekidima ovde žive i prolaze razne etničke populacije Tribali, Sarmati i Rimljani. Ubrzo se ovde nastanjuju i Sloveni sa naseljima od XI do XII veka. Pisani tragovi o nazivu Paraćina kao trga sa panađurom i trga na Parakinovom brodu vode iz XIV veka (27/14 septembra 1375.g.). U III veku nastaje poznato Rimsko naselje, Sarmates na putu Via militaris (rimski vojni put).
Od 1861.god. Paraćin dobija status varoši i ubrzo postaje poznat industrijski centar. Nagli razvoj industrije nastaje krajem XIX veka. Osnivaju se fabrika vunenih tkanina braće Minh, fabrika cementa i fabrika stakla, pa tako početkom XX veka postaje značajno ekonomsko mesto u Srbiji.

Mali oglasi Paraćin